Članci

Kako će djeca 90-tih utjecati na potrošnju u budućnosti

02 maj 2017

Javno je poznato da su ljudi rođeni u 40-tim i 60-tim godinama prošlog stoljeća imali snažan utjecaj na društvo i njegovu potrošnju. Uzde u ruke sada preuzima druga grupa – ljudi rođeni u 90-tim. Mada, da li će prva potpuno digitalna generacija zaista utjecati na vaš posao? Kako?

Ogromne populacijske promjene kroz historiju donijele su nove vrijednosti i nove načine ponašanja. Oni utječu kako na društvo, tako i na cjelokupno poslovno i ekonomsko tržište. Sada odrasta sljedeća veća generacija nakon šezdesetih i javlja se pitanje šta će se dešavati.

Puno je stvari koje generaciju rođenu u 90-tim odvajaju od one koja je rođena u 40-tim i 60-tim godinama. Prvi odrastaju uz mobilne telefone i internet. Žive i druže se na internetu. Povjerenje u društveni sistem je slabije od onoga koje imaju prethodne generacije. Vrlo je vjerovatno će djeca 90-tih odabrati rješenja drugačija od već uspostavljenih i upotrijebljenih „istina“ od strane društva i korporacija.

Za mlađu generaciju je budućnost svijetla. Žele promjenu. Žele vidjeti nova rješenja za velike probleme svijeta. Imaju snažnu vjeru u sebe i vjeruju da mogu svoj život oblikovati po svojim željama. Pitanje je hoće li ta promjena u ponašanju utjecati na budućnost potrošnje i socijalni razvoj, i kako. Na kakav način će današnja omladina upotrijebiti svoju snažnu pogonsku silu?

„Lično sam mišljenja da će poduzeća, koja se usude u svoje redove pozvati ljude iz navedene generacije i dati im ulogu u budućnosti društva, biti pobjednici.“

Per Selin, analitičar u Bisnodeu

 

Kako se oblikuju odluke o kupovini

Za ilustraciju možemo pogledati na koji način mladi dobijaju informacije za svoje odluke o kupovini. U svoj život rado upliću ostale ljude, traže puno informacija, čitaju i slušaju šta misle drugi, preuzimaju uvjerenja. Internet je bitan kanal, bez geografskih prepreka. Mladi su „rezidenti“ interneta, jer na njegovom području provode svoje vrijeme.

Na drugoj strani, ljudi srednjih godina i stariji internet koriste samo za svakodnevni posao, za slanje elektronskih poruka i traženje informacija. Dobili su nadimak „turisti“ jer dolaze na internet, pronađu traženo i onda nestaju u svoju realnu svakidašnjicu.

Skoro 80% mlade populacije vidi internet kao primarni vid informacija i skoro polovica njih gleda televiziju putem računara – jednak postotak ljudi čita internet oglase. Kod starije populacije je sa ovim karakteristikama samo 20% osoba.

Korištenje novosti

Internet isto tako prevladava kod brojnih unesenih novosti. Ostale dnevne časopise i poslovne revije čitaju još samo generacije srednjih godina i starije.

Kada tako velika generacija počinje stvarati novo društvo, njihov način ponašanja sigurno utječe na svijet. Kako se svijet mijenja sa novom generacijom, tako se mijenjao i sa onom rođenom u četrdesetim i šezdesetim godinama.

Sljedeći korak za one rođene u 90-tim

Danas, kada ljudi rođeni u devedesetim stvaraju porodice i polako stupaju u tzv. fazu korisnika, vrlo je vjerovatno da ćemo doživjeti snažan ekonomski bum. Sigurno ćemo na drugoj strani imati i strmi pad – na prijelomu stoljeća je bilo rođeno malo djece. Sljedećih nekoliko godina će zato biti turbulentno, doći će do velikih promjena i brzih kretanja.

Nove marketinške strategije

Moramo razumjeti da igralište za marketinške stručnjake i poduzeća postaje sve složenije. Dok velike promjene u podjeli stanovništva utječu na ponašanje i vrijednosti, digitalizacija tržišta se nastavlja. To znači da postoji velika vjerovatnoća potrebe po različitim strategijama za komunikaciju sa strankama. Strategija koja prati stare istine „turista“ i strategija koja adresira „digitalne rezidente“.

Kako doći do korisnika budućnosti?

„Lično sam mišljenja“, navodi Per Selin, analitičar u Bisnodeu „da će poduzeća, koja se usude u svoje redove pozvati ljude iz navedene generacije i dati im ulogu u budućnosti društva, biti pobjednici. Filozofija je jednaka onoj koju ima Gillette, kada imenuju projektnu grupu sastavljenu od predstavnika odabranih dijelova organizacije.“

„Cilj je razviti bolji brijač od posljednjeg koji smo lansirali na tržište.“ Vrlo dobro su svjesni da su na tržištu vodeći. Za očuvanje vodstva je neophodno napraviti nešto što drugi ne rade.

Neophodno je biti svjestan da je i danas stranci lakše naći zamjenski proizvod, nego ponoviti kupovinu jednakog proizvoda. Nažalost, stranke nije moguće više privlačiti visokim popustima i na njima graditi dugoročnu profitabilnost. Ovakva strategija na mlađim ciljnim grupama ne djeluje. Možda je ključ uspjeha u opredjeljenju tržišta i stranaka na osnovu populacijskog ciklusa u kojem su rođeni s obzirom na njihove lokalne i globalne vrijednosti i s obzirom na to da li su „turisti“ ili „rezidenti“ digitalnog svijeta.

Šta razdvaja generacije

Interesi:

  • Rođeni u 40-tim godinama: hrana, vino, putovanja, historija, kultura, finansije, literatura

  • Rođeni u 60-tim godinama: putovanja, zabava, zdrava prehrana, tjelovježba, film, hrana, vino

  • Rođeni u 90-tim godinama: film, tjelovježba, muzika, moda, zabava, zdravlje, putovanja

Izbor profesije:

  • Rođeni u 40-tim godinama: administracija/finansije, obrazovne profesije, zdravstvo

  • Rođeni u 60-tim godinama: tehnologija/IT/telekomunikacije/administracija/zdravstvo

  • Rođeni u 90-tim godinama: prodaja/marketing, hotelijerstvo/ugostiteljstvo, zdravstvo